Komiža

Stanovništvo

Hrvati su autohtono i većinsko stanovništvo grada Komiže 97% prema popisu iz dvije tisuće i prve godine. Komižani govore cokavskim narječjem (podvrsta čakavskog narječja) hrvatskog jezika.

Na čitavom području Grada živi tisuću šesto sedamdeset i sedam stanovnika, od čega u samoj Komiži njih 1.523, što je najmanji broj u posljednjih 150 godina otkad se provode popisi stanovništva.

Za vrijeme Austro-Ugarske, komiška općina je imala preko pet tisuća stanovnika, trostruko više nego danas. Prema popisu tisuću devetsto trideset i prve godine samo mjesto Komiža je imalo 3.254 stanovnika. Brojni su uzroci takvog demografskog nazadovanja; prvo bolest vinove loze i Prvi svjetski rat, koji su brojne Komižane natjerali na iseljavanje u Ameriku, a još više Drugi svjetski rat i njegove posljedice.

Poratna vojna izolacija otoka Visa, a s tim povezano gospodarsko zaostajanje, doveli su do velikog odljeva mladog stanovništva koje je odlazilo u potrazi za poslom. Nakon odlaska vojske s otoka (1992) počinje jači razvoj turizma, a time i do prestanka iseljavanja. Nažalost, taj proces je prestao i prirodnim putem, jer je u mjestu ionako ostala uglavnom starija populacija.

 

U ostalim područjima koja pripadaju Gradu, situacija je još gora; selo Oključna je sa 282 stanovnika (1931) spalo na njih 5, područje Podšpilja sa 710 na 129, a otok Biševo sa 192 na 19. Tu se može govoriti o potpunom nestanku, a ne smanjenju broja stanovnika.